Kliničko laboratorijske korelacije
Okvirni sadržaj predmeta
Cilj
kolegija jest ukazati na vezu između kliničke prakse i laboratorijske dijagnostike.
Posebno je naglašena važnost laboratorijske medicine u postavljanju dijagnoze, u
diferencijalnoj dijagnostici, liječenju, rezultatima liječenja te prognozi
liječenja.
Studentima se objašnjava razlika između simptoma i znakova bolesti, važnost i vještina uzimanja anamneze i fizikalnog statusa - pregleda bolesnika. Posebno je važan pristup slučajno otkrivenom patološkom laboratorijskom nalazu.
Obrađuju se odabrana poglavlja iz interne medicine na način da se posebno istakne značaj laboratorijskih pretraga u dijagnostici kao i njhova korelacija sa kliničkom slikom.
U okviru propedeutike interne medicine obuhvaćeni su anamneza sa svim svojim pojedinim djelovima, fizikalni pregled te algoritam stvaranja radne dijagnoze na primjerima slučajnog patološkog laboratorijskog nalaza.
Pokazani su u uvodnim vježbama pojedini tipovi bolenika s internističkim bolestima.
Iz kardiologije prikazana su poglavlja koja obuhvaćaju koronarnu bolest (akutni koronarni sindrom infarkt miokarda -NSTEMI, STEMI, stabilna angina pektoris), aterosklerozu, tromboembolijsku bolest, arterijsku hipertenziju, srčano popuštanje.
Endokrinologija je zastupljena prikazom ustroja žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem, bolestima hipofize, štitnjače i nadbubrežne žlijezde. Najviše prostora posvećeno je je šećernoj bolesti i njenim komplikacijama.
Iz gastroenterologije i hepatologije obrađuju se ulkusna bolest, upalna bolest crijeva,te akutni, kronični virusni hepatitisi, ciroza jetre, metaboličke bolesti jetre, bolesti gušterače (akutni i kronični pankreatitis)
Nefrologija je zastupljena prikazom akutnog i kroničnog zatajenja bubrežne funkcije te postavljanja indikacije za privremenu i kontinuiranu hemodijalizu kao i transplantaciju bubrega.
Poglavlja iz pulmologije uključuju upalne bolesti gornjeg i donjeg dijela dišnog sustava, kroničnu obstruktivnu plućnu bolest, astmu.
Iz područja hematologije prikazan je racionalni pristup dijagnostici i liječenju anemija, akutnih leukemija, limfoproliferativnih bolesti, te nasljednih i stečenih bolesti koagulacije i hemostaze poput hemofilije i trombofilije. Posebna pažnja je osvećena timskom radu i korelacijama unutar tima i donošenje interdisciplinarnih odluka
Iz reumatologije i kliničke imunologije prikazuju se osnove reumatizma te najčešće upalne bolesti vezivnog tkiva (reumatoidni artritis, fibromijalgija, SLE-sistemski lupus eritematodes, juvenilni RA).
Poseban naglasak je stavljen na hitna stanja u medicini i organizaciju rada bolničke i polikliničke službe, te hitne službe i hitnog laboratorija.
Ishodi učenja
Nakon odslušanog kolegija student će biti osposobljen:
-
nabrojati i objasniti ciljeve predmeta Kliničko laboratorijske korelacije
-
razlikovati simptome od znakova bolesti
-
nabrojati sastavne dijelove anamneze
-
razgovarati s bolesnikom i prepoznati važne anamnestičke podatke
-
nabrojati metode fizikalnog pregleda
-
uočiti znakove bolesti služeći se metodom inspekcije
-
objasniti osnovne laboratorijske nalaze i povezati ih s kliničkim stanjem bolesnika
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) za predmet i/ili modul
Opće kompetencije
Razumijeti važnost timskog rada i stalne komunikacije laboratorijskih djelatnika i kliničara; upoznati različite laboratorijske analize koje su od izuzetnog značaja u dijagnostičko - terapijskom postupku.
Specifične kompetencije:
Po završetku kolegija student će biti sposoban:
-
definirati značaj kliničko laboratorijskih korelacija
-
prepoznati razliku između simptoma i znakova bolesti
-
razlikovati osnovne tipove internističkih bolesti
-
kritički procjenjivati značaj laboratorijskih nalaza
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta i/ili modula
Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadržaja predmeta i rada predavača. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadržaj, pripremljenost nastavnika, jasnoća izlaganja, količina novih sadržaja i ostale dimenzije sadržaja. Administrativno se uspoređuje plan i njegovo izvršenje, kao i broj studenata koji pohađaju predavanja i vježbe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.
Oblici provođenja nastave i
način provjere znanja
Predavanja, seminari i vježbe koje su kliničkog tipa, te kontinuirano praćenje stečenih znanja i vještina.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
|
|
|
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
-
Guyton, A.C.: Fiziologija čovjeka i mehanizmi bolesti, 12. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2012..
-
Sertić J. i sur. Katalog dijagnostičkih laboratorijskih pretaga. Zagreb, Medicinska naklada, 2011.
-
Laposata M. Laboratory Medicine, New York, McGraw-Hill Lange, 2010.
-
Provan D. Clinical and Laboratory investigation Oxford OUP 2010.
-
Fischbach F, Dunning MB A Manual of laboratory and Diagnostic Tests 8/E Philadelphia, Lippincott Williams&Wilkins 2009.
Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS-om uz odgovarajuće obrazloženje
2,5 boda nosi ukupno opterećenje studenta od 75 sati koje uključuje nazočnost studenta na predavanjima, pripremu i nazočnost na kliničkim vježbama, izradu seminarskog rada te zadovoljavajuću pripremu i prezentaciju usvojenog znanja kroz kolokvij, učenje i usmeni ispit.
Način polaganja ispita
Praktični dio - kolokvij i pismeni ispit.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta i/ili modula
Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadržaja kolegija, rada predavača i voditelja vježbi. Ocjenjuju se izlaganje sadržaja, pripremljenost nastavnika, jasnoća izlaganja, novi sadržaji i ostale dimenzije sadržaja. Administrativno se uspoređuje plan i njegovo izvršenje kao i broj studenata koji pohađaju sve oblike nastave.
Voditelji nastave Kliničko laboratorijskih korelacija:
Prim.dr. Ivo Radman
Dr. Marijo Vodanović
- Tvorac e-kolegija: Marijo Vodanović